četvrtak, 17. svibnja 2012.

Perspektive tržišta poslovne inteligencije u Hrvatskoj



Usporedbom stanja tržišta poduzeća i usluga poslovne inteligencije u svjetskim razmjerima s onim na hrvatskom tržištu mogu se izvući sljedeći zaključci:

Očito jest da su skoro sve svjetske renomirane korporacije iz prikaza magičnih kvadranata prisutne na hrvatskom tržištu, odnosno, u Hrvatskoj postoji ponuda jednako kvalitetna onoj na svjetskoj razini.[3]




             Hrvatska: Utapamo se u informaciji, a gladujemo za znanjem!


        U Hrvatskoj se metode koje podrazumijeva BI gotovo uopće ne primjenjuju jer većina domaćih menadžera nije dovoljno obaviještena. Stoga se događa da se domaće tvrtke ne mogu primjereno odnositi niti spram stranih partnera koji nasuprot nama raspolažu s gotovo svim relevantnim podacima niti spram domaće konkurencije.

         Takvo stanje u gospodarstvu jasno ukazuje na potrebu otvaranja kvalitetnih BI agencija koje bi pokrenule trome mehanizme u hrvatskom gospodarstvu. Takve agencije bile bi preduvjet stvaranju solidnih temelja za buduće upravljanje poslovnim informacijama koje će nam itekako trebati jednom kada postanemo ravnopravna članica EU.

Rješenja poslovne inteligencije u Hrvatskoj uglavnom kupuju telekomunikacijske i financijske institucije, što je i razumljivo s obzirom da je riječ o organizacijama koje posluju na vrlo kompetitivnim tržištima.

Osim telekomunikacijskog i financijskog sektora, u posljednje vrijeme sve je više poduzeća iz veleprodaje, maloprodaje i proizvodnje čiji su strateški razvojni planovi ambiciozniji od prosjeka uspješnosti poduzeća unutar hrvatskog tržišta te su usmjereni na širenje u regiji, a menadžment im je prepoznao da konkurentnost može graditi i održavati primjenom koncepta poslovne inteligencije. Nažalost, procjenjuje se da se samo 9% hrvatskih korporacija služi poslovnom inteligencijom.[4]

Ključni čimbenik rasta jest menadžment koji spoznaje da mu poslovna inteligencija omogućava dodatnu konkurentsku snagu, stabilniju poziciju i svakodnevnu kontrolu poslovanja.

S obzirom da tržište sada ulazi u zreliju fazu, za očekivati je porast zanimanja za poslovnu inteligenciju, pogotovo zbog pada cijena potrebnih tehnologija čime će se i manja poduzeća lakše odlučiti za uvođenje.

Najveći problem nisu cijene sustava poslovne inteligencije, već zastarjeli poslovno-informatički sustavi nestandardnih softverskih rješenja u kompanijama zbog čega je ponekad iznimno teško implementirati sustav za poslovnu inteligenciju.

Najveći pojedinačni kupac na IT tržištu jest država te se očekuje da bi daljnji poticaj razvoju mogao dati javni sektor i državna uprava koji do sada još nisu ozbiljnije krenuli prema implementaciji rješenja poslovne inteligencije.


Važan faktor koji može utjecati na kretanja tržišta poslovne inteligencije u Hrvatskoj jest njezino približavanje učlanjenu u Europsku uniju, odnosno usklađivanje regulativa i standarda.

Basel II jest dokument koji je izdao Basel Committee on Banking Supervision's a pruža bankama jedinstvenu mogućnost unaprijeđenja politike, procedura i tehnologija kako bi uspješno upravljali kreditnim, operativnim i tržišnim rizicima.


 Usklađenost s ovim dokumentom traži aplikativnu podršku koja maksimizira sposobnost prikupljanja i čuvanja podataka te mjerenja specifičnih rizika i izvještaja o njima, a upravo to omogućuju rješenja poslovne inteligencije.[5]

Trend hrvatskog tržišta poslovne inteligencije može se kvalitetno sagledati i kroz prizmu regionalnog razvoja koji je napravilo poduzeće Poslovna inteligencija.


[5] Oreščanin, D.:“Izazovi integracije“, IDC BI Roadshow, Zagreb (17.5.2012.)

Korisnici poslovne inteligencije u Hrvatskoj



Hrvatska poduzeća koja su implementirala SW i u praksi primjenjuju koncept poslovne inteligencije jesu:



 

1.      SW BI poduzeća Oracle koriste:
  • VIPnet
  •     Fina
  •   Croatia Osiguranje
  •   Aurum osiguranje
  •  Splitska banka
  •   Erste banka
2.      SW BI poduzeća Cognos koriste:
-          HT
-          Kraš
-          APIS IT

-          sve kompanije unutar koncerna Agrokor
-          Dukat
-          PBZ Card
-          Tisak
-          Raiffeisen Bank
-          Nexe Grupa
-          Podravska banka

3.      SW BI poduzeća Business Objects koriste:
  •    Zagrebačka banka
  •    T-mobile
  •     Dalekovod
  •     Lesnina
  •     Croatia airlines
  •     AWT International

4.      SW BI poduzeća SAP koriste:
-          Pliva
-          Podravka
-          Getro

5.      SW BI poduzeća Panorama koriste:
  •   M san grupa
  •    Hypo Group 
  •    Slavonska banka

6.      SW BI poduzeća SoftPro koriste:
-          Alastor (Konzum)
-          Peko-dal
-          Magma
-          Medika[2]

ponedjeljak, 14. svibnja 2012.

Je li moguće postati lider na tržištu bez poslovne inteligencije?!


Odgovor na postavljeno pitanje pročitajte na linku ispod! :D


http://www.poslovni.hr/vijesti/danas-se-ne-moze-biti-lider-na-trzistu-bez-poslovne-inteligencije-62768.aspx






Autori B.Javorović i M.Bilandžić u svome djelu "Poslovne informacije i business intelligence" smatraju da je pojam BI-a postao kritičan za poslovanje bilo koje tvrtke i da pri donošenju važnih poslovnih odluka, osobe moraju raspolagati pravim informacijama zbog njihove učinkovitosti.


















Autori Goran Klepac i Željko Panian u svome djelu "Poslovna inteligencija" smatraju da projekti uvođenja poslovne inteligencije uspijevaju zbog vrlo jasnih, ali i dohvatljivih ciljeva, poslovne kulture koja je spremna prihvatiti promjene, vodstva tvrtki koje krasi vizionarstvo, te snalažljivih zaposlenika koji su u stanju iskoristiti svu korist koja iz njih proizlazi.

Važnost poslovne inteligencije


Poslovna inteligencija najviše pridonosi povećanju dobiti, uvođenju novih proizvoda, boljoj fokusiranosti na kupce, učinkovitom upravljanju likvidnosti, smanjenju troškova,i sl.

Osnovni cilj primjene poslovne inteligencije je povećanje dostupnosti kvalitetnih i pouzdanih informacija koje poduzeću olakšavaju donošenje poslovnih odluka, što za posljedicu ima smanjenje troškova i povećanje dobiti u poduzeću. 

 (http://www.skladistenje.com/download/Luetic_BI_u_strategiji.pdf)


Važnost poslovne inteligencije i njena implementacija u organizacije, u današnjim uvjetima promjenjive okoline i poslovanja s mnogobrojnom količinom informacija, neophodno je za opstanak poduzeća na tržištu. 

Njezina važnost kao dio poslovne strategije raste u sve većem broju poduzeća, a dokaz tome su i istraživanja ovog tržišta koje se tek počelo razvijati, ali koje posjeduje veliki potencijal.

 Ovaj koncept najviše se primjenjuje u sektoru financija, osiguranja i telekomunikacija, s tim da se predviđa da će on naći primjenu i u ostalim područjima poslovanja.

nedjelja, 13. svibnja 2012.

BI u Hrvatskoj...

 „Glavni cilj u ratu, kao i u životu,
jest iz onoga što znate
zaključivanjem
izvesti ono što ne znate.“
Vojvoda od Wellingtona


Izraz poslovna inteligencija najčešće je korišteni hrvatski prijevod engleskog
pojma business intelligence, iako se koriste i termini „poslovno izvještavanje“,
„poslovne izvjesnice“ 172 , „poslovno obavješćivanje“, „poslovno istraživanje“ te
„upravljanje poslovnim informacijama“.S obzirom da je riječ, i u svjetskim razmjerima, o relativno novome pojmu(upotrebljava se posljednjih desetak godina) još uvijek se u domaćim stručnim krugovima nije postigao opće prihvaćen konsenzus oko prijevoda čemu svakako pridonosi i nemogućnost jednoznačnog prevođenja pojma intelligence kao sastavnog dijela sintagme business intelligence.

Prema engleskom rječniku hrvatskog izdanja 174, pojam intelligence prevodi se
kao:
  • pamet, razum, inteligencija, brzo shvaćanje,
  • snalažljivost, razumijevanje,
  • obavijest, obavještajna služba;

 Dok  Pons u svom rječniku 175, ovaj  pojam objašnjava kao:
  1. sposobnost razumijevanja i učenja stvari,
  2. sposobnost razmišljanja i razumijevanja umjesto djelovanja prema instinktu ili automatizmom,
  3. informacija prikupljena od vlade ili vojske o njihovim neprijateljima.



            U 2006. godini hrvatsko je tržište poslovne inteligencije poraslo za 51,8% u odnosu na 2005. godinu i doseglo je vrijednost od 7,47 milijuna USD.

 Hrvatsko tržište poslovne inteligencije pravi je iskorak ostvarilo 2001. godine kada je vrijednost prodaje premašila milijun USD, a već slijedeće godine napravilo je eksplozivan rast tako da je vrijednost prodaje premašila iznos od tri milijuna USD.

 Nakon 2004. godine kada je došlo do pada vrijednosti i usporavanja rasta IT tržišta u cjelini, pa tako i tržišta poslovne inteligencije, započet je proces oporavka. 

Najveći je rast ostvaren u segmentu aplikacija za poslovnu inteligenciju 71,3% što je rezultiralo prometom od 1,61 milijuna USD, dok je nominalno najviše porasla prodaja alata za poslovnu inteligenciju od 47,2% s prometom od 5,86 milijuna USD.

Agencija IDC Croatia je objavila[1] podatak koji govori, kada se uzmu u obzir i popratne IT usluge, odnosno kada se tržište poslovne inteligencije promatra u širem smislu, ono je u 2006. godini iznosilo 12,2 milijuna USD, dok je godinu ranije iznosilo 9,34 milijuna USD.

Tržište poslovne inteligencije u Hrvatskoj veće je nego ikada prije i pokazuje pozitivan trend ulaganja u povećanje kompetitivnosti hrvatskog gospodarstva jer poduzeća sve češće posežu za rješenjima poslovne inteligencije kako bi povećala svoju učinkovitost i unaprijedila poslovanje. Analitičari IDC-a ističu kako će u narednim godinama rješenja poslovne inteligencije za prikupljanje i analizu poslovnih informacija tvrtkama postati važna onako kako su im danas važna umrežena računala.

 "Za implementaciju BI sustava nužna je podrška cijele uprave!" - Darko Sesvečanec, BI menadžer u Alfatecu.



      [1] Poslovni dnevnik: IDC: Tržište PI poraslo 51,8 posto, (13.5.2012.)

      subota, 12. svibnja 2012.

      Poslovna inteligencija (BUSINESS INTELLIGENCE)


       
      1989. Howard Dresdner je po prvi put predložio pojam "Business Intelligence" kako bi kategorizirao koncepte i metode koji pomažu u lakšem donošenju poslovnih odluka.


      Poslovna inteligencija je značajan sastojak poslovnih inteligentnih sustava XXI. stoljeća. Niz tehnologija trebaju omogućiti vrhunske personalizirane proizvode za klijente, ali također i poslovnu učinkovitost za dugotrajne poslovne odnose s okolinom.Tek potpunim razumijevanjem i integracijom različitih dijelova poduzeća moguće je postići jedan kohezivan poslovni inteligentan sustav.


      Postoje određeni elementi poslovne inteligencije koji su po važnosti prikazani u piramidi poslovne inteligencije. Naravno, što se pojednici više penju u piramidi, možemo reći da imaju veću poslovnu inteligenciju.

      Tek potpunim razumijevanjem i integracijom različitih dijelova poduzeća moguće je postići jedan kohezivan poslovni inteligentan sustav.

      Sustav poslovne inteligencije je takav sustav koji pohranjuje informacije i znanje o konkurenciji, kupcima, dobavljačima i procesima neke organizacije. On omogućuje poslovno pregovaranje i brojčano argumentirani nastup prema kupcima i poslovnim partnerima, kvalitetno operativno planiranje, praćenje ponašanja naše konkurencije, promatranje pojedinih tržišnih segmenata, te predviđanje budućih pojava. Isto tako, kroz sustav poslovne inteligencije bolje razumijemo kupce i poslovne partnere, te prepoznajemo što ih potiče na određeno ponašanje.


      On omogućuje poslovno pregovaranje i brojčano argumentirani nastup prema kupcima i poslovnim partnerima, kvalitetno operativno planiranje, praćenje ponašanja naše konkurencije, promatranje pojedinih tržišnih segmenata, te predviđanje budućih pojava.
       Isto tako, kroz sustav poslovne inteligencije bolje razumijemo kupce i poslovne partnere, te prepoznajemo što ih potiče na određeno ponašanje.
      Takvi sustavi se intenzivno počinju razvijati kada su poduzeća automatizirala svoje poslovne procese, odnosno implementirala različite transakcijske sustave, koji su se vrlo brzo pokazali kao generatori velikih količina podataka.
      Sa čisto tehničke strane, poslovna inteligencija je proces unutar kojeg se sirovi podaci oblikuju u strukturno i vizualno prihvatljive informacije.
       
      (http://www.mit-software.hr/usluge/bi/bi1/)




      Michael Porter je u intervju sa novinarima za stranicu liderpress.hr definirao  pojam Businessa Intelligencea:

      "Business Intelligence osigurava da tvrtka ima bolje shvaćanje budućnosti nego njezini konkurenti. 

      Michael Porter, Harvard Business School
      (liderpress.hr, F:liderpress.hr)






      To znači da je taj sustav jedna od najvrijednijih i najefikasnijih konkurentskih sposobnosti koji  menadžerima stoji na raspolaganju."

      Ciljevi bloga:





      • opis pojma poslovne inteligencije (Business intelligencea)
      • analiziranje elemenata koji vrednuju uspješnost organizacije
      • primjena koncepta poslovne inteligencije u segmentima poslovanja poduzeća, 
      • provođenje poslovne inteligencije u Hrvatskoj, i sl.