četvrtak, 17. svibnja 2012.

Perspektive tržišta poslovne inteligencije u Hrvatskoj



Usporedbom stanja tržišta poduzeća i usluga poslovne inteligencije u svjetskim razmjerima s onim na hrvatskom tržištu mogu se izvući sljedeći zaključci:

Očito jest da su skoro sve svjetske renomirane korporacije iz prikaza magičnih kvadranata prisutne na hrvatskom tržištu, odnosno, u Hrvatskoj postoji ponuda jednako kvalitetna onoj na svjetskoj razini.[3]




             Hrvatska: Utapamo se u informaciji, a gladujemo za znanjem!


        U Hrvatskoj se metode koje podrazumijeva BI gotovo uopće ne primjenjuju jer većina domaćih menadžera nije dovoljno obaviještena. Stoga se događa da se domaće tvrtke ne mogu primjereno odnositi niti spram stranih partnera koji nasuprot nama raspolažu s gotovo svim relevantnim podacima niti spram domaće konkurencije.

         Takvo stanje u gospodarstvu jasno ukazuje na potrebu otvaranja kvalitetnih BI agencija koje bi pokrenule trome mehanizme u hrvatskom gospodarstvu. Takve agencije bile bi preduvjet stvaranju solidnih temelja za buduće upravljanje poslovnim informacijama koje će nam itekako trebati jednom kada postanemo ravnopravna članica EU.

Rješenja poslovne inteligencije u Hrvatskoj uglavnom kupuju telekomunikacijske i financijske institucije, što je i razumljivo s obzirom da je riječ o organizacijama koje posluju na vrlo kompetitivnim tržištima.

Osim telekomunikacijskog i financijskog sektora, u posljednje vrijeme sve je više poduzeća iz veleprodaje, maloprodaje i proizvodnje čiji su strateški razvojni planovi ambiciozniji od prosjeka uspješnosti poduzeća unutar hrvatskog tržišta te su usmjereni na širenje u regiji, a menadžment im je prepoznao da konkurentnost može graditi i održavati primjenom koncepta poslovne inteligencije. Nažalost, procjenjuje se da se samo 9% hrvatskih korporacija služi poslovnom inteligencijom.[4]

Ključni čimbenik rasta jest menadžment koji spoznaje da mu poslovna inteligencija omogućava dodatnu konkurentsku snagu, stabilniju poziciju i svakodnevnu kontrolu poslovanja.

S obzirom da tržište sada ulazi u zreliju fazu, za očekivati je porast zanimanja za poslovnu inteligenciju, pogotovo zbog pada cijena potrebnih tehnologija čime će se i manja poduzeća lakše odlučiti za uvođenje.

Najveći problem nisu cijene sustava poslovne inteligencije, već zastarjeli poslovno-informatički sustavi nestandardnih softverskih rješenja u kompanijama zbog čega je ponekad iznimno teško implementirati sustav za poslovnu inteligenciju.

Najveći pojedinačni kupac na IT tržištu jest država te se očekuje da bi daljnji poticaj razvoju mogao dati javni sektor i državna uprava koji do sada još nisu ozbiljnije krenuli prema implementaciji rješenja poslovne inteligencije.


Važan faktor koji može utjecati na kretanja tržišta poslovne inteligencije u Hrvatskoj jest njezino približavanje učlanjenu u Europsku uniju, odnosno usklađivanje regulativa i standarda.

Basel II jest dokument koji je izdao Basel Committee on Banking Supervision's a pruža bankama jedinstvenu mogućnost unaprijeđenja politike, procedura i tehnologija kako bi uspješno upravljali kreditnim, operativnim i tržišnim rizicima.


 Usklađenost s ovim dokumentom traži aplikativnu podršku koja maksimizira sposobnost prikupljanja i čuvanja podataka te mjerenja specifičnih rizika i izvještaja o njima, a upravo to omogućuju rješenja poslovne inteligencije.[5]

Trend hrvatskog tržišta poslovne inteligencije može se kvalitetno sagledati i kroz prizmu regionalnog razvoja koji je napravilo poduzeće Poslovna inteligencija.


[5] Oreščanin, D.:“Izazovi integracije“, IDC BI Roadshow, Zagreb (17.5.2012.)

Nema komentara:

Objavi komentar