Usporedbom stanja tržišta poduzeća i usluga
poslovne inteligencije u svjetskim razmjerima s onim na hrvatskom tržištu mogu
se izvući sljedeći zaključci:
Očito
jest da su skoro sve svjetske renomirane korporacije iz prikaza magičnih
kvadranata prisutne na hrvatskom tržištu, odnosno, u Hrvatskoj postoji ponuda
jednako kvalitetna onoj na svjetskoj razini.[3]
Hrvatska: Utapamo se u informaciji, a gladujemo za znanjem!
U Hrvatskoj se metode koje podrazumijeva BI gotovo uopće ne primjenjuju jer većina domaćih menadžera nije dovoljno obaviještena. Stoga se događa da se domaće tvrtke ne mogu primjereno odnositi niti spram stranih partnera koji nasuprot nama raspolažu s gotovo svim relevantnim podacima niti spram domaće konkurencije.
Takvo stanje u gospodarstvu jasno ukazuje na potrebu otvaranja kvalitetnih BI agencija koje bi pokrenule trome mehanizme u hrvatskom gospodarstvu. Takve agencije bile bi preduvjet stvaranju solidnih temelja za buduće upravljanje poslovnim informacijama koje će nam itekako trebati jednom kada postanemo ravnopravna članica EU.
Rješenja
poslovne inteligencije u Hrvatskoj uglavnom kupuju telekomunikacijske i
financijske institucije, što je i razumljivo s obzirom da je riječ o
organizacijama koje posluju na vrlo kompetitivnim tržištima.
Osim
telekomunikacijskog i financijskog sektora, u posljednje vrijeme sve je više
poduzeća iz veleprodaje, maloprodaje i proizvodnje čiji su strateški razvojni
planovi ambiciozniji od prosjeka uspješnosti poduzeća unutar hrvatskog tržišta
te su usmjereni na širenje u regiji, a menadžment im je prepoznao da
konkurentnost može graditi i održavati primjenom koncepta poslovne
inteligencije. Nažalost, procjenjuje se da se samo 9% hrvatskih korporacija
služi poslovnom inteligencijom.[4]
Ključni
čimbenik rasta jest menadžment koji spoznaje da mu poslovna inteligencija
omogućava dodatnu konkurentsku snagu, stabilniju poziciju i svakodnevnu
kontrolu poslovanja.
S
obzirom da tržište sada ulazi u zreliju fazu, za očekivati je porast zanimanja za
poslovnu inteligenciju, pogotovo zbog pada cijena potrebnih tehnologija čime će
se i manja poduzeća lakše odlučiti za uvođenje.
Najveći
problem nisu cijene sustava poslovne inteligencije, već zastarjeli poslovno-informatički
sustavi nestandardnih softverskih rješenja u kompanijama zbog čega je ponekad
iznimno teško implementirati sustav za poslovnu inteligenciju.
Najveći
pojedinačni kupac na IT tržištu jest država te se očekuje da bi daljnji poticaj
razvoju mogao dati javni sektor i državna uprava koji do sada još nisu ozbiljnije
krenuli prema implementaciji rješenja poslovne inteligencije.
Važan
faktor koji može utjecati na kretanja tržišta poslovne inteligencije u Hrvatskoj
jest njezino približavanje učlanjenu u Europsku uniju, odnosno usklađivanje regulativa
i standarda.
Basel
II jest dokument koji je izdao Basel
Committee on Banking Supervision's a pruža bankama jedinstvenu mogućnost
unaprijeđenja politike, procedura i tehnologija kako bi uspješno upravljali
kreditnim, operativnim i tržišnim rizicima.
Usklađenost s ovim dokumentom traži
aplikativnu podršku koja maksimizira sposobnost prikupljanja i čuvanja podataka
te mjerenja specifičnih rizika i izvještaja o njima, a upravo to omogućuju rješenja
poslovne inteligencije.[5]
[3] http://www.biznis.hr (17.5.2012.)
[4] www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti
(17.5.2012.)
[5]
Oreščanin, D.:“Izazovi integracije“, IDC BI Roadshow, Zagreb (17.5.2012.)
Nema komentara:
Objavi komentar